POŠTENIJI SVIJET I BOLJA RASPODJELA BOGATSTVA JE MOGUĆA
Prenosimo sažetak zadnjeg Oxfamovog izvještaja o nepravdi i siromaštvu u svijetu, koji je ovih dana objavljen. *Oxfam je međunarodno udruženje 20-tak udruga koje djeluju u više od 90-tak zemalja, a koje su dio globalnog pokreta za borbu protiv nepravde i siromaštva.
Prema njhovom zadnjem izvještaju ekonomska nejednakost na našem planetu je izvan kontrole. U 2019. godini svjetski milijarderi (njih brojkom 2.153) ostvarili su bogatstvo koje je veće od ukupnog prihoda 4,6 milijardi ljudi na ovom planetu. Takve krajnosti u raspodjeli bogatstva postoje uz velike razlike i prisutnost siromaštva. Nove procjene Svjetske banke pokazuju da gotovo polovica svjetskog stanovništva živi s manje od 5,50 dolara prihoda dnevno, a stopa smanjenja siromaštva se prepolovila od 2013. godine. Takvi trendovi i velike razlike u ekonomskoj nejednakosti
su zastrašujući, i temelje se na pogrešnom i seksistički nastrojenom ekonomskom sustavu. Loš ekonomski model omogućio je okrupnjavanje kapitala i ogromno bogatsvo te moć u rukama nekolicine bogatih muškaraca, dok se s druge strane često iskorištava rad žena i djevojaka te sustavno krše njihova prava.
Živimo u svijetu velikih razlika. Velike su podjele između malog broja bogatih elita i velikog broja siromašnih. Bogatstvo elita s vremenom eksponencijalno raste, uz malo napora i bez obzira na to dodaju li društvu ikakvu dodatnu vrijednost, ili ne. Svakako, čast svim onima koji svojim djelovanjem i donacijama pomažu postizanju boljeg i pravednijeg društva u svijetu, i pravednijoj raspodjeli resursa poput svijetlih globalnih primjera npr. Fondacije Bill&Melinda Gates.
U međuvremenu, na dnu ekonomije, posebno žene i djevojke koje žive u siromaštvu i iz marginaliziranih skupina, svakodnevno ulažu preko 12,5 milijardi sati besplatnog rada, ili rade brojne sate za mizerne plaće, a njihov je rad ključan za normalno funkcioniranje zajednice jer podupire funkcioniranje normalnih i uspješnih obitelji te omogućava bolju produktivnost onih koji rade.
Oxfam je izračunao da takav tip besplatnog ženskog rada doprinosi globalnoj ekonomiji s najmanje 10,8 bilijuna dolara. Ova je cifra, iako ogromna, zapravo podcijenjena, a stvarna vrijednost takvog besplatnog ženskog rada je daleko, daleko veća. Ipak, najveći dio financijskih koristi ostvaruju najbogatiji, od kojih su većina muškarci. Ovakav globalno gledano nepravedni ekonomski sustav iskorištava i marginalizira najsiromašnije, u pravilu žene i djevojke, istovremeno povećavajući bogatstvo i moć bogatih muškaraca.
Bez odlučnih akcija stvari će se dalje samo pogoršavati. Starenje stanovništva, smanjenje javne potrošnje i klimatske promjene prijete pogoršavanjem daljnje rodne i ekonomske nejednakosti te potiču krize koje će se spiralno odraziti na skrbnike i njegovatelje - prvenstveno djevojke i žene. Iako bogata i moćna elita buduće ekonomske krize može jednostavno prebroditi, nažalost siromašni i nemoćni neće, njih će to financijski opustošiti.
Stoga Vlade moraju poduzeti hrabre i odlučne korake da što hitnije postave osnove humanijeg gospodarsta koje će pružiti jednake mogućnosti svima, a ne samo nekolicini bogatih, potrebno je uspostaviti novi sustav vrijednosti i postaviti gospodarstva koje vrednuju brigu i dobrobit iznad profita i bogatstva.
Ovakvi će potezi biti od iznimne važnosti i distancirat će zemlje koje će brže i sporije napredovati. Apelira se da države širom svijeta pokušaju izgraditi humanije gospodarstvo, koje će biti više rodno osjetljivo i orijentirano na pružanje podrške djevojkama i ženama jer će od tako postavljenog svijeta imati korisiti i onih 99%, a ne samo 1%.
Svijet u kojem živimo bio bi pravedniji kad bi svi imali sigurne poslove kojima ostvaruju pristojnu plaću, gdje nitko ne živi u strahu od troškova da se razboli i gdje svako dijete ima priliku ispuniti svoj vlastiti potencijal.
Preporuke državama:
- Prepoznati neplaćen i slabo plaćen rad, kojeg primarno obavljaju žene i djevojke, kao tip posla koji ima svoju realnu vrijednost.
- Smanjiti ukupan broj sati utrošen na takav tip neplaćenog rada putem povoljnijih uređaja koji će uštediti ljudski rad na takvim poslovima i osiguranja kvalitetnije infrastrukture za pružanje njege i skrbi.
- Distribuirati neplaćene poslove pravednije unutar kućanstva i obitelji te omogućiti simultano prebacivanje odgovornosti za neplaćen rad na državu i privatan sektor.
- Osigurati i predstaviti glas marginaliziranih skupina, osobito onih koji obavljaju neplaćene poslove skrbnika i njegovatelja, da se njihov glas čuje i da sudjeluju u kreiranju politika, usluga i sustava koji će utjecati na njihov život.
Više informacija može se pronaći u detaljnom izvještaju: Oxfam - Time to Care Report